Bol u vratu je jedan od najčešćih problema savremenog čoveka. Sve više ljudi se žali na ukočen vrat, trnjenje ruku ili stalnu nelagodnost u predelu potiljka i ramena. Najčešći razlozi ovih tegoba su cervikalni sindrom i diskus hernija vrata – stanja koja, ukoliko se ne prepoznaju i ne leče na vreme, mogu značajno da utiču na kvalitet života.
Šta je cervikalni sindrom?
Cervikalni sindrom je skup tegoba koje nastaju zbog promena u vratnom delu kičme. Ove promene mogu biti posledica degenerativnih procesa, povreda ili dugotrajnog nepravilnog držanja tela. Najčešće se javlja kod ljudi koji mnogo vremena provode sedeći ispred kompjutera, za volanom ili uz mobilni telefon.
Uzroci i faktori rizika
Dugotrajno sedenje i nepravilno držanje tela
Kada satima sedimo za računarom ili gledamo u telefon, vrat se naginje unapred, što stvara dodatni pritisak na mišiće i pršljenove. Ovakvo opterećenje vremenom dovodi do bola i ukočenosti.
Povrede vrata i kičme
Čak i manje povrede, poput trzaja u saobraćajnoj nezgodi ili naglog pokreta tokom sporta, mogu da naruše stabilnost vratnih pršljenova i ubrzaju razvoj cervikalnog sindroma.
Osteohondroza i degenerativne promene diskova
Sa starenjem dolazi do trošenja međupršljenskih diskova i zglobova, što smanjuje elastičnost kičme i povećava rizik od bola u vratu i diskus hernije.
Genetska predispozicija
Osobe koje u porodici imaju članove sa problemima kičme sklonije su razvoju cervikalnog sindroma i diskus hernije vrata.
Nedostatak fizičke aktivnosti
Kada mišići vrata i leđa nisu dovoljno aktivni, oni gube snagu i ne mogu da pružaju stabilnost kičmi, pa pršljenovi i diskovi trpe veće opterećenje.
Simptomi koje ne treba ignorisati
Hroničan ili povremen bol u vratu
Najčešći simptom cervikalnog sindroma. Može biti blag i povremen, ali i jak i stalan, naročito posle dugog sedenja ili spavanja u nepravilnom položaju.
Ukočen vrat, naročito ujutru
Pacijenti često osećaju da ne mogu slobodno da okreću glavu. Ova ukočenost može trajati kratko, ali ako postane hronična, znak je da postoji dublji problem.
Glavobolje iz potiljka
Bol koji počinje u potiljku i širi se ka slepoočnicama ili čelu čest je pratilac cervikalnog sindroma. Ponekad ga pacijenti greškom povezuju sa povišenim pritiskom.
Trnjenje u rukama i prstima
Ukazuje na to da nervi u vratnom delu kičme ili na periferiji(periferni nervi) trpe pritisak. Može da se javi i osećaj „mravinjanja“ ili gubitka senzibiliteta.
Slabost u rukama ili ramenima
Kada dođe do većeg oštećenja nerava, javlja se smanjenje snage u rukama i ramenima, što značajno otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Diskus hernija vrata
Diskus hernija vrata nastaje kada disk iz bilo kog razloga krene da bubri i počne da se stvara plik u određenoj regiji(na prednjem, bočnom ili zadnjem delu diska), ili dođe do pucanja opne diska i tečnost iz diska krene da curi napolje i počne da pritiska nerve ili kičmenu moždinu. Ovo stanje izaziva jači i dugotrajniji bol, a ponekad i neurološke smetnje.
Kako se razvija i koji su znakovi
Diskus hernija vrata se često razvija postepeno. U početku se javlja povremeni bol u vratu, koji s vremenom postaje jači i širi se ka ramenima i rukama. U nekim slučajevima dolazi do trnjenja, gubitka snage u rukama i otežanog pokretanja vrata.
Razlika između cervikalnog sindroma i hernije
Glavna razlika je u intenzitetu i posledicama. Kod cervikalnog sindroma tegobe su uglavnom prolazne i vezane za ukočenost i povremeni bol, dok je diskus hernija vrata ozbiljnije stanje koje zahteva detaljnu dijagnostiku i ciljano lečenje koje može da traje znatno duže u zavisnosti od ozbiljnosti diskus hernije.
Dijagnostika i pregledi
Prvi i najvažniji korak ka rešavanju bola u vratu jeste pravovremena i precizna dijagnostika. Mnogi pacijenti pokušavaju da simptome ublaže lekovima protiv bolova ili masažom, ali bez tačnog utvrđivanja uzroka problemi se najčešće vraćaju i prelaze u hroničnu fazu. Zato je važno da se na vreme obavi stručni pregled i odredi dalji plan lečenja.
Pregled kod fizijatra i neurologa
Tokom kliničkog pregleda lekar procenjuje pokretljivost vrata, proverava reflekse i snagu mišića u rukama, kao i eventualno postojanje trnjenja ili slabosti(različiti neurološki testovi). Anamneza (razgovor o tegobama i načinu života) daje dodatne informacije koje mogu ukazati na uzrok bola. Na osnovu ovih nalaza, pacijent se upućuje na odgovarajuće dijagnostičke metode.
Pregledi i snimanja (MRI, CT, rendgen)
Zlatni standard u otkrivanju diskus hernije vrata je magnetna rezonanca (MRI), jer pruža detaljan uvid u stanje međupršljenskih diskova, nerava i kičmene moždine.
CT skener se koristi kada je potrebno preciznije sagledati koštane promene ili sumnju na suženja kanala kroz koji prolazi kičmena moždina(koristi se izuzetno retko zbog velike doze zračenja).
Rendgen, iako ne pokazuje meka tkiva, može pomoći u uočavanju degenerativnih promena, nestabilnosti ili deformiteta u vratnom delu kičme.
Kombinacijom kliničkog pregleda i savremenih snimanja moguće je tačno odrediti da li se radi o cervikalnom sindromu, diskus herniji vrata ili nekom drugom oboljenju sa sličnim simptomima. Tek tada se može pristupiti planiranju individualne terapije i postizanju dugoročnih rezultata.
Lečenje i terapija
Lečenje zavisi od uzroka i intenziteta tegoba. Najčešće se kombinuju fizikalne terapije, vežbe, lekovi protiv bolova i relaksacija mišića. Kod težih oblika diskus hernije vrata, ponekad je potrebna i hirurška intervencija.
Centar Zona Komfora Novi Sad nudi širok spektar tretmana za lečenje bola u vratu, uključujući individualne programe fizikalne terapije, kineziterapiju i savremene metode rehabilitacije. Pristup je prilagođen svakom pacijentu, sa ciljem da se bol smanji, a pokretljivost vrati.
Prevencija bolova u vratu
Prevencija bolova u vratu i smanjenje rizika od razvoja cervikalnog sindroma i diskus hernije vrata počinje svakodnevnim brigom o položaju tela i pravilnom održavanju mišića vrata. Male, ali dosledne navike mogu značajno doprineti očuvanju zdravlja vratne kičme.
Održavajte pravilno držanje tela
Kada sedite ili stojite, pazite da ramena budu opuštena, a kičma uspravna. Dugotrajno pogrbljeno sedenje stvara dodatni pritisak na vratne pršljenove i može ubrzati pojavu bolova.
Pravite pauze tokom rada za računarom
Svakih 45minuta do sat vremena ustanite, protegnite se i promenite položaj. Kratka pauza može značajno da smanji napetost mišića vrata i ramena.
Radite vežbe istezanja i jačanja mišića vrata
Blage vežbe istezanja povećavaju pokretljivost i smanjuju ukočenost, dok vežbe jačanja pomažu da mišići vrata pruže stabilnost kičmenom stubu. Preporučljivo je vežbati svakodnevno ili bar nekoliko puta nedeljno.
Izbegavajte nagle i nepravilne pokrete
Nagli trzaji ili rotacije vrata mogu oštetiti diskove i ligamente. Pokrete glave uvek izvodite postepeno i kontrolisano, posebno prilikom fizičke aktivnosti.
Vodite računa o kvalitetu jastuka i položaju tokom spavanja
Previsok ili prenizak jastuk opterećuje vrat. Idealno je koristiti ortopedski jastuk koji prati prirodnu krivinu vrata, a položaj spavanja na leđima ili boku pruža najbolju podršku vratnoj kičmi.
Ukoliko se simptomi jave, ne treba čekati da se stanje pogorša. Pravovremena dijagnostika i stručno vođena terapija su od izuzetne važnosti za uspešno izlečenje. U tome vam može pomoći tim stručnjaka iz Zone Komfora Novi Sad, gde se posebna pažnja posvećuje individualnom pristupu i dugoročnom očuvanju zdravlja kičme.